Imotski književni svjetovi

Ogranak MH u Imotskom godišnje obavi desetak knjiga, koje u pandemijskom razdoblju nisu predstavljane javnosti, ali zaslužuju da osam najnovijih spomenemo u našoj kronici.

Umirovljena splitska liječnica i dragovoljka Domovinskog rata Zdenka Čorkalo gotovo svake se godine oglasi novim proznim naslovom. U romanu Druga orahova ljuska čitatelju nudi zanimljivu priču tri naraštaja jedne obitelji na malom dalmatinskom otoku, a meandri priče vode nas i do Zagore i iseljene Hrvatske, poručujući da obitelj mora čuvati svoju jezgru poput oraha što sazrijeva s dvostrukom ljuskom oko svog ploda. U knjizi Susreti sabrano je 18 Zdenkinih publicističkih tekstova, zapisa o Domovinskom ratu, njezinih susreta s braniteljima, svećenicima i umjetnicima, a na koncu su priložena i dva razgovora s autoricom koja su objavljena u dvama časopisima.

Splitski sveučilišni profesor Ivan Vujević, koji je objavio šezdesetak naslova, kao proliferentni autor mnogih djela enciklopedijskog, znanstvenog, ekonomskog, filozofskog karaktera, uspio je svojom izvanrednom erudicijom u 15 poglavlja knjige Bog koji dolazi objediniti sakralno i profano, svetopisamske poruke i razmišljanja o trenutnim ljudskim problemima i dvojbama suvremenog čovjeka.

Nakon pet knjiga proze Ivančica Tomić Petričević javlja se dramom jednočinkom Na rezervi s aktualnom temom, psihološkom isprofiliranosti likova i jezikom primjerenim njihovu obrazovnom statusu. Atmosfera je autentična, a fabula blago nijansirana, s vidljivom težnjom ka dinamici dijaloga, a ne radnje, a nedorečen kraj drame svojevrsna je katarza koja ostavlja čitatelju (gledatelju) mogućnost da mnoge dvojbe sadržane u dijalozima između likova pročisti u osobni izbor – piše u pogovoru Divna Šušić.

Umirovljeni profesor Stjepan Žaja iz Aržana nakon dviju zbirki stihova okušao se i u prozi. U zbirci Kratka prisjećanja kroz četrdeset mudroslovnih malešnica i zapisa o društvenim zastranjenima, promašajima, lopovlucima, ali i duhovnim promišljanjima o svijetu i moralnim vrijednostima otkriva svoju plemenitu i poetsku dušu koja sanja ljepši svijet, s tvrdom vjerom i molitvom za čuvanje baštinjenih darova. U romanu Fragmenti jednog odrastanja Žaja kroz lik junaka Rafaela autobiografski piše o svom odrastanju i školovanja u oskudnim uvjetima Dalmatinske zagore sredinom prošlog stoljeća, koristeći se i zavičajnim dijalektom. Knjiga izaziva ponos i potiče nas da budemo bolji ljudi, da nikada ne zaboravimo težak život, odricanja i žrtvu naših djedova i otaca… Vrijeme koje darujemo drugima najveći je dar koji im možemo priuštiti, jer se ne može kupiti, ni nadoknaditi. A baš su oni riznica mudrosti i živa spona s vremenima koja se nikada ponoviti neće – kaže u proslovu Božo Skoko.

U nakladi Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i u suizdanju imotskog ogranka Matice hrvatske tiskana je šesnaesta knjiga Ivana Bitange Šujana – Kuća na putu, ukrašena slikama Anđelke Hrkać. Pjesnik Ivan Bitanga nošen je cestom mira. U svom toku ona ne završava ni u jednom ovozemaljskom ušću. Njegov put vodi ga zvjezdanom nebu u kojem će trajno „žuboriti i teći“ – poručuje Mara Pezo, koja je s Petrom Majićem ispisala pohvalno slovo zbirci sa 77 domoljubnih, duhovnih i intimističkih ljubavnih pjesama u pet ciklusa.

U suizdanju s kućom Tonimir objavljena je šesta zbirka Ričički memento nagrađivanoga zagrebačkog pjesnika Vinka Pavića, koji je u 87 pjesama u tri ciklusa opjevao sjećanja na djetinjstvo u rodnom selu Ričice kod Imotskoga. Sve su pjesme na zavičajnoj ikavici, pretežito u katrenama u ritmu osmeraca, deseteraca i dvanaesteraca, natopljene narodnom mudrošću, a u vedrom je tonu otrgnuo od zaborava anegdote iz života ljudi neobičnih i gastarbajterskih sudbina.